
09.11.2026. Svečanom akademijom u povodu 150. obljetnice osnutka i službenog otvorenja zagrebačkog gradskog groblja Mirogoj, koja je u petak, 6. studenoga 2026. godine, održana u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, nastavljeno je obilježavanje ove velike gradske obljetnice.
Uz bogat kulturno-umjetnički program, svečanom događaju nazočili su gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković, član Uprave Miljenko Hrman, voditelj podružnice Gradska groblja Matija Derk te predstavnici Ministarstva kulture i medija i Ministarstva hrvatskih branitelja.
U povodu ove velike obljetnice o povijesnom značaju najvećeg i najpoznatijeg zagrebačkog groblja govorio je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
„Kada je prije točno 150 godina Mirogoj otvoren, bila je to vrlo napredna i progresivna ideja. Zamišljen je kao zajedničko počivalište svih građana, bez obzira na vjeru, podrijetlo ili društveni položaj. Mirogoj nije samo najveće i najpoznatije zagrebačko groblje, nego je doista prostor kolektivne memorije. Već 150 godina Mirogoj svjedoči o životu našega grada, njegovim usponima i izazovima, ali i velikim imenima koja su obilježila njegovu povijest“, poručio je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Voditelj podružnice Gradska groblja Matija Derk istaknuo je da Mirogoj nije samo mjesto sjećanja, nego i trajni svjedok razvoja komunalne i kulturne svijesti našega grada.
„Naša je obaveza čuvati kontinuitet Mirogoja kao jedinstvenog spomenika kulturne baštine, ali i nadograđivati njegovu vrhunsku arhitekturu i parkovnu tradiciju kako bismo stvorili moderan, dostojanstven i održiv prostor u potpunosti prilagođen potrebama današnjih i budućih generacija.“, rekao je Matija Derk.
U sklopu obilježavanja ove značajne obljetnice, Grad Zagreb, Zagrebački holding - podružnica Gradska groblja i Muzej grada Zagreba pripremili su i izložbu pod nazivom „Mirogoj: 150 godina sjećanja”, autorice Ane Vranić Rob.
Izložba predstavlja slojevitu povijest Mirogoja kao jednog od najvažnijih mjesta memorije i prepoznatljivih simbola Zagreba. Kroz arhivske nacrte, povijesne fotografije i suvremene snimke, postav prati tradiciju ukapanja na području grada — od prapovijesnih i srednjovjekovnih lokaliteta, preko prijenosa posmrtnih ostataka zaslužnih građana, do vizionarskih ideja Ruperta Melkusa i arhitektonskih ostvarenja Hermana Bolléa. Posjetitelji mogu vidjeti prikaze izgradnje monumentalnih arkada, kapele Krista Kralja, perivoja, mauzoleja, višekonfesionalnih dijelova groblja te razvoj krematorija i Gaja urni, kao i prikaz suvremenih izazova obnove nakon potresa 2020. godine.