ZGOS

Web stranica: www.zgos.hr

Zeleni trg 3, Zagreb
Tel: 01 6421 510
Fax: 01 6429 651
E-mail: zgos@zgh.hr

OIB: 85584865987-012
IBAN: HR98  2360000-1400480435

 
 

O PODRUŽNICI

Odlagalište Jakuševec-Prudinec je odlagalište komunalnog i neopasnog otpada grada Zagreba i njegove okolice i građevina je koja se gradi u skladu sa Zakonom o gradnji.
Projekt sanacije i nastavno građenja Odlagališta otpada Jakuševec obavlja se prema građevnoj dozvoli iz 2000. g. Prema toj dozvoli građenje će se obavljati sve dok se ne popune sve plohe, izvede završni prekrivni sloj i izvedu svi zdenci za otplinjavanje.
 
Trgovačko društvo ZGOS d.o.o. osnovano je s osnovnom zadaćom da sanira neuređeno Odlagalište otpada Jakuševec kako bi se spriječila opasnost za zdravlje stanovnika i onečišćenja zadnjih izvora pitke vode u blizini Zagreba. Drugi cilj bio je usvajanje i provedba strategije razvoja gospodarenja komunalnim otpadom Grada Zagreba, uključivo poboljšanje pogonskih i financijskih rezultata u sustavu gospodarenja otpadom, odnosno poboljšati učinke financijskog i komunalnog managementa (Iz Ugovora o zajmu / Informativnom memorandumu). Trgovačko društvo ZGOS je 2006. godine postalo sastavni dio tvrtke Gradsko komunalno gospodarstvo d.o.o., a potom i tvrtke Zagrebački holding d.o.o.
Nakon sanacijskih radova iskopa i premještanja starog otpada na sanitarnu plohu 2003. g., radovi na Odlagalištu su se nastavili u vidu građenja Odlagališta te izgradnje, održavanja i upravljanja svih podsustava na Odlagalištu, a sve u skladu s osnovnom djelatnošću na osnovu koje je ZGOS i osnovan.
 
Odlagalište Prudinec/Jakuševec nije samo obična ploha na koju gotovo milijunsko stanovništvo Grada ostavlja sve ono što smatra nepotrebnim i štetnim. Ono je i suvremen pogon u kome se reciklira građevinski otpad, proizvodi kompost i plin uz stalni nadzor podzemnih voda, zraka, otpada i životinjskog svijeta.
 
Postrojenja i sustavi na odlagalištu otpada Prudinec/Jakuševec:
  • Tijelo odlagališta 
  • Mali termoenergetski objekt
  • Postrojenje za biokompostiranje
  • Postrojenje za reciklažu građevinskog otpada
  • Interventni crpni sustav
  • Postrojenje za pročišćavanje procjednih voda
  • Ulaz s vagama
  • Plato za skladištenje iskoristivih komponenti otpada

Tijelo odlagališta
 
Na odlagalište Jakuševec se dnevno dopremi približno 971 tona neopasnog otpada, što godišnje čini masu od oko 350.000 tona. Tijekom posljednjih godina dnevna količina otpada koja se ugrađuje se znatno smanjila se što će na godišnjoj razni će iznositi 260.000 tona. Nakon ugradnje otpad se prekriva svakodnevno slojem zemljanog materijala u debljini od 10 cm. Tijelo Odlagališta je podijeljeno u 6 ploha, s time da je 6. ploha, zbog svoje veličine podijeljena u 3 dijela.
Na svim plohama izvedeni su temeljni donji brtveni slojevi sa sustavom drenaže. Plohe 1 - 5D su popunjene. Plohe 1-5 prekrivene su završnim gornjim brtvenim slojem, a trenutačno se otpad ugrađuje na kazeti 6/1.
Tijelo odlagališta ima niz podsustava, a to su redom:

Donji brtveni sloj i detekcija oštećenja geomembrane - Na cijeloj površini tijela Odlagališta izgrađen je temeljni donji brtveni sloj. Na dijelu na kojemu se još ne odlaže otpad potrebno je održavati taj izgrađeni dio, u skladu s projektom i pravilima struke.

Istovarna ploha - na kojoj se otpad prihvaća i ugrađuje te na kojem se svakodnevno, nakon ugradnje, obavljaju radovi dnevnog prekrivanja zemljom (inertnim materijalom). Otpad se ugrađuje prema projektu, sa opremom i načinom kako je projektom propisano.

Prekrivanje otpada - otpad se dnevno prekriva zemljom (inertnima materijalom) u sloju od 10 cm, a za dio tijela odlagališta koji neće biti u upotrebi (na dijelu gdje se otpad neće ugrađivati) u razdoblju duljem od 30 dana, prekrivanje se obavlja u sloju od 30 cm. U pripremi je i upotreba membrane (umjetnih materijala) za privremeno prekrivanje, a prema suvremenim i tehnološki unaprijeđenim načinom produljenog prekrivanja.

Prometnice i platoi - pristupne prometnice se moraju graditi na način propisan projektom. Također, platoi se moraju izgraditi prije nego otpad bude dovezen na ugradnju, plato se proširuje i priprema prema potrebama, a mjesto i način izgradnje također je propisan projektom dokumentacijom. Tijekom upotrebe svakodnevno se ti podsustavi održavaju.

Obodni nasipi i međunasip (zečji nasip)

Obodni kanali za odvodnju oborinskih voda - zahtijevaju kontinuirano održavanje, osobito na dijelu Odlagališta gdje je izgrađen sustav oborinske odvodnje od tijela Odlagališta

Drenažno nožište - sustav kanala oko tijela odlagališta na kojemu se otpad ugrađuje. Izuzetno važan dio koji redovno mora biti održavan kako ne bi došlo do prelijevanja procjednih voda preko nasipa i time se spriječilo zagađenje odvodnje oborinskih voda.

Sustav sakupljanja i odvodnje procjednih voda - izgrađen. Održavanje i upravljanje cijelim podsustavom izuzetno je važan za stabilnost građevine, za sprječavanje širenja potencijalnog zagađenja kao i funkcioniranje konačnog sakupljanja i obrade procjednih voda.

Gornji brtveni sloj i gotova prekrivka - izgrađen na plohama 1-5. Izgradnja gornjeg brtvenog sloja (završna prekrivka) izvodi se kada se postigne projektom zadana visina tijela Odlagališta, a na način kako je propisano projektom. Gotova prekrivka se mora redovno održavati, a na već izgrađenom dijelu ugrađeni su i reperi te se prati slijeganje tijela Odlagališta.

Plinski sustav - izgrađen je na završenom dijelu odlagališta na kojemu se otpad više ne ugrađuje te na dijelu odlagališta na kojemu se otpad ugrađuje u vidu privremenog otplinjavanja. Na tom dijelu će se, po završetku izgradnje, također izbušiti zdenci trajnog otplinjavanja. Izuzetno važan podsustav koji zahtjeva svakodnevno praćenje, održavanje i upravljanje.
 
Tu su još i podsustavi važni za cjelovito operativno funkcioniranje Odlagališta: Deponija zemlje (Planirka), Stalne prometnice, parkirališta, Odvodnja, separatori, Uređaji za pranje kotača, Vanjska hidrantska mreža
Vodovodna mreža, DTK i telekomunikacijska mreža, Elektro mreža, kabeli i razvodni ormari, Trafostanice, Vanjska ograda
 
Također, najvažnije je istaknuti i 2 postrojenja: Uređaj za pročišćavanje procjednih voda, Plinsko postrojenje
 

 mTEO
 
Zbog izbjegavanja štetnih emisija i energetskog iskorištavanja plina, uređeno odlagalište otpada pretpostavlja i nadzirano prikupljanje te obradu odlagališnog plina. Na taj se način omogućuje zaštita ozonskog sloja, izbjegavanje efekta staklenika te proizvodnja električne i toplinske energije iz prikupljenog odlagališnog plina.
 
Sustav otplinjavanja odlagališta otpada Prudinec sastoji se od: 
 
PM - Plinska mreža - sustava za otplinjavanje plina iz tijela odlagališta 
        -    130 plinskih zdenca sa kontrolnim regulacionim ventilima 
        -    oko 7 km mreže plinovoda s odvajačima kondenzata, sabirnih kondenznih šahtova i jama
  -    dvije plinske linije privremenog otplinjavanja, na radnoj plohi  gdje se obavljadnevno odlaganje otpada 
 
mTEO - Plinsko postrojenje
        -    tri visokotemperaturne baklje s kompresorima kapaciteta - 1700 m3 plina/h 
        -    tri plinska motora s generatorima kapaciteta-------- 525 m3 plina/h/motoru 
        -    ukupne električne snage generatora--------------------------------------3 MW
 
Sustav otplinjavanja:

U slojeve otpada koji je ugrađen na pojedinim plohama sondiraju se perforirane cijevi koje prihvaćaju plin koji se stvara raspadanjem organske komponente otpada, te se isti kompresorima siše i sustavom podzemnih plinovodnih cijevi  odvodi u stanicu za prikupljanje bioplina. Tu se odlagališni plin kontinuirano analizira i kontrolira njegov kemijski sastav - kvaliteta. Kompresorima se tako isisani plin tlači i transportira prema potrošačima, prvenstveno prema plinskim motor-generatorima  za proizvodnju električne energije i predaju u sustav HEP-a, a preostala količina se termički obrađuje-spaljuje na visokotemperaturnim bakljama.
Od prosinca 2004.god. do prosinca 2015.god. ukupno je iz tijela odlagališta isisano 96.667.197 m3 odlagališnog plina, te je sav obrađen na mTEO postrojenju.
 
 mTEO - plinsko postrojenje:

Radom plinskih motor-generatora, od prosinca 2004. do prosinca 2015.god. proizvedeno je i u sustav HEP-a ukupno predano 59.880.699 kWh električne energije,
-U veljači 2015.god. je u rad stavljen i treći plinski motor-generator, te je u 2015.godini ukupno proizvedeno 17.524.144 kWh električne energije, što je dovoljno za podmirenje prosječne godišnje potrošnje oko 5.000 domaćinstava.
 
Postrojenje za biokompostiranje
 
U biokompostani se iz odvojeno prikupljenog otpada (grana, kore, lišća, piljevine, te papira, biomuljeva i drugih kompatibilnih materijala) aerobnim procesom proizvodi kompost. Isti se zatim prema recepturi umješava sa zemljom u mjeri koja jamči generiranje tla prirodne kakvoće. Biokompostana, odnosno postrojenje za obradu biootpada se sastoji od dva dijela: mehaničko-biološke obrade otpada (u postrojenju zatvorenog tipa s potpunom kontrolom procesa i redukcijom emisije neugodnih mirisa, kapaciteta 2.000 t/a biorazgradivog otpada) i tehnologije za generiranje tla otvorenog tipa u hrpama, kapaciteta 30.000 t/a.
 
Postrojenje za reciklažu građevinskog otpada
 
Postrojenje za reciklažu građevinskog otpada, kapaciteta 50 tona na sat, spriječava uništavanje prirodnih bogatstava, svojim proizvodima zamjenjujući one koje bismo morali uzimati iz prirodnog okoliša. 
Građevinski otpad se razvrstava i odlaže na postrojenje za reciklažu građevinskog otpada. Na postrojenju se građevinski otpad obrađuje i razvrstava ovisno o frakcijama dobivenim nakon obrade.
Reciklirani i nereciklirani građevinski materijal koristi se na samom odlagalištu (npr. za prekrivanje otpada, te izgradnju pristupnih putova na samom odlagalištu i slično).

Interventni crpni sustav (ICS)- Sastoji se od 4 zdenca koja imaju zadaću crpiti (ispumpavati) zagađenu podzemnu vodu. Zdenci ICS-a postavljeni su tako da predstavljaju hidrauličku barijeru čime se sprječava daljnje zagađenje izvorišta pitke vode.
 
Obilazak i praćenje rada 4 zdenca interventnog crpnog sustava provodi se svakodnevno dok se praćenje volumena iscrpljene vode iz pojedinih zdenaca obavlja jednom tjedno.Također se kontinuirano prati i kakvoća podzemne vode koja se crpi iz pojedinih zdenaca. Interventni crpni sustav (ICS) stvara osobitu hidrauličku barijeru, koja onemogućava dotok onečišćenih voda do područja Črnkovca (pričuva vrlo kvalitetne podzemne vode). Izvorna funkcija ICS-a bila je da štiti širenje oblaka zagađenja podzemnih voda za vrijeme trajanja projekta sanacije smetlišta Jakuševec. Naknadno se pokazalo da rad ICS-a je vrlo učinkovit za čišćenje čitavog podzemlja.
 
Postrojenje za pročišćavanje procjednih voda
 
Procjedne vode odlagališta nastaju kao produkt truljenja otpada u tijelu odlagališta i mješanja s oborinskim vodama koje kroz nepokriveni dio ulaze u tijelo odlagališta. Sustavom drenažnih cijevi, šahtova i spojnih kolektora odvode se na sustav za pročišćavanje procjednih voda.
 
Sustav za pročišćavanje procjednih voda (SPPV) sastoji se od:
 
1. Sabirnih bazena procjednih voda s crpkama i odvodnim cjevovodom
2. Uređaja za pročišćavanje procjednih voda (UPPV) i odvodnog cjevovoda u retencijsko jezero.
3.  Retencijskog jezera
4. Cjevovoda od Uređaja za pročišćavanje do sustava javne odvodnje (SJO)
 
Procjedna voda se prikuplja u sabirnim bazenima procjednih voda (SBPV). Postoje dva sabirna bazena (jug i sjever), ukupnog volumena 1200 m3. Procjedna voda se pumpama doprema putem tlačnog podzemnog cjevovoda na uređaj za pročišćavanje procjednih voda (UPPV).
 
Prosječna količina procjedne vode koja se obrađuje na UPPV iznosi 150 do 250 m3/dan. Maksimalni kapacitet UPPV je 400 m3/dan pročišćene procjedne vode.
 
Uređaj za pročišćavanje procjednih voda (UPPV) je šaržnog tipa, tzv. SBR koji čine:
 

- dva betonska reaktora dimenzija 20 x 9 x 6 m (SBR1 i SBR2) koji se pune-prazne u 24-satnom ciklusu
- sustav za aeraciju, koji se sastoji od zračnih kompresora, cjevovoda i zračnih ventila ugrađenih u dno svakog SBR-a
- mjerna oprema za kontrolu procesa
- sustav za dekantaciju svakog SBR-a s cjevovodom za ispuštanje pročišćene vode u RJ
- spremnici kemikalija i dozatori su smješteni uz južni SBR bazen u posebno ograđenom prostoru. Kemikalije se koriste za održavanje optimalnih uvijeta biološkog procesa
- spremnika viška mulja promjera 4 m, visine 6 m
- dva kontejnera u kojima je: upravljačka/kontrolna prostorija i prostorija laboratorija sa sanitarnim čvorom
 
U UPPV-u obrađena procjedna voda se ispušta u retencijsko jezero (RJ) i mješa sa oborinskom vodom te ispušta u rijeku Savu, za što je ishođena Vodopravna dozvola.
Nakon izgradnje spojnog cjevovoda između UPPV i sustava javne odvodnje (SJO) koji bi trebao biti dovršen u prvoj polovici 2016. godine,  pročišćena procjedna voda će se ispuštati u SJO, a oborinska voda ispuštati će se i dalje u rijeku Savu.
 
Ulaz s vagama
 
Na ulazu na Odlagalište obavlja se i vaganje vozila s otpadom, pregled dokumentacije o otpadu te vizualna kontrola dovezenog otpada. Ulaz je opremljen s 3 elektroničke mostne vage. Vozila s otpadom se važu prilikom ulaza i izlaza te se u računalu evidentiraju potrebni podaci. Uz to se obavlja vizualna kontrola i preuzimanje propisane dokumentacije sukladno važećim propisima. Ulaz je opremljen opremom za video nadzor i uređajem za automatsko mjerenje radioaktivnostikako bi se spriječio ulaz radioaktivnog otpada u krug odlagališta.. Na izlazu iz Odlagališta postoje dva uređaja za automatsko pranje kotača vozila svih korisnika Odlagališta. Na taj se način sprječava iznošenje onečišćenja i blata na prometnice izvan Odlagališta.

Plato za skladištenje iskoristivih komponenti otpada
 
U sklopu ulaza izveden je plato za privremeno skladištenje iskoristivih vrsta otpada. Plato je podijeljen u nekoliko odjeljaka u koje se zasebno privremeno skladišti otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, a sve u svrhu reciklaže i smanjenja odlaganja otpada.
Otpad se istovaruje na plato koristeći potrebnu mehanizaciju i privremeno skladišti odvojeno po ključnome broju, odnosno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju do upućivanja na daljnji postupak uporabe ili na daljnje postupke prema ovlaštenim tvrtkama.
 
ZGOS  stalno prati, odnosno anketira, zadovoljstvo korisnika uslugom odlaganja i recikliranja. Uz to se i aktivno surađuje sa susjednim naseljima (Jakuševac, Mičevec) i udrugama za zaštitu okoliša. Veliki naglasak u poslovanju stavlja se na edukaciju u području gospodarenja otpadom.
 
Podružnica ZGOS usvojila je 29. prosinca 2003. Integrirani sustav upravljanja kvalitetom po normi ISO 9001:2000 i sustav gospodarenja okolišem ISO 14001:1996. Potvrdu usklađenosti svih procesa s obje norme i želju za njihovim stalnim unapređenjem potvrđuju obnovljeni certifikati za obje norme od strane certifikacijske kuće BVQI Hrvatska (ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004).
 

Voditeljica podružnice 

Anita Udovičić

Tel: 01 6421 502
Fax: 01 6429 651
E-mail: zgos@zgh.hr

Odlagalište otpada JakuševecSajmišna cesta bb, Zagreb
tel: 01/ 6421-552
tel: 01/ 6421-553


GALERIJA FOTOGRAFIJA

Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika