Intervju s predsjednikom Uprave Ivom Čovićem u Jutarnjem listu

U tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista, u subotu, 23. veljače objavljen je intervju s predsjednikom Uprave Zagrebačkog holdinga Ivom Čovićem, autora Velibora Panića. Donosimo ga u cijelosti.

Razmišljate li o ostavci?

O ostavci ne razmišljam. S punim radnim elanom posvećen sam rješavanju aktualnih poslovnih i razvojnih zadaća.  Naravno da u slučaju promijenjenih okolnosti, ukoliko organi društva ocjene da je potrebna promjena na čelu Uprave ne bih od toga radio problem.

Pitam vas to jer je minus 2010 bio 489 milijuna kuna, 2011.352 milijuna kuna, 2012 će se isto kretati u tom rasponu, a ukupno zaduženje  Holdinga je sedam milijardi kuna. U pet godina ostvareni su gubitci od 584 milijuna kuna, a kratkoročne obveze povećane su za 408 milijuna.

Očigledno  i vi dojam gradite temeljem Gradonačelnikovih pressica.

Samo da se ogradim, dio brojki izvadio sam iz financijskih izvješća koje je dostupno na vašim stranicama.

Da, ali ne može se imati objektivna slika na temelju nasumce odabranih, ponekad i netočnih brojki. Analiza poslovanja Holdinga nije jednostavna, svjestan sam toga... Gradonačelnik Milan Bandić poslovanje Holdinga od kad nije jedini član Skupštine društva svakodnevno naziva „katastrofalnim“. Više ne bira riječi i koliko vidim do 19.svibnja neće stati. Upravo zbog toga, iako ne samo zbog toga, ja bih poslovanje Holdinga podijelio u  dvije poslovno bitno različite faze - prvu od osnivanja 2006. do kraja 2009. kada je Milan Bandić bio jedini član Skupštine društva, i drugu od 2010. do danas. Gradonačelnik vještim medijskim manipulacijama želi stvoriti dojam da su način i kvaliteta poslovanja lošiji od njegovog „odlaska“ iz Holdinga.  Koliko su mu „jaki“ dokazi ilustrira mnogo puta ponavljana njegova tvrdnja da smo  od tada povećali broj zaposlenih za 500. Često dometne da je većina tih uglavnom iz Sinja i okolice. No činjenice su sasvim drugačije. Na kraju „njegove faze“ na kraju 2009. broj zaposlenih iznosio je 12.040, a na kraju prošle 2012. godine zaposlenih je bilo 11.620 dakle ne za 500 više kao što tvrdi Gradonačelnik nego za 420 manje. Ne mogu vjerovati da bi Gradonačelnik glavnog grada Hrvatske namjerno lagao. Očigledno ima krive podatke. Nadalje govori o povećanju zaduženosti, a ona je na kraju 2012. bila manja za 143 milijuna kuna nego na kraju 2009.


Koliki je dakle ukupan dug Holdinga ?

Vjerojatno mislite na ukupno kreditno zaduženje, a ne na dugovanje. Ukupno zaduženje koje obuhvaća kratkoročne i dugoročne kredite, obveze za emitirane „londonske“ obveznice te obveze po dugoročnim financijskim najmovima je na razini 6,3 milijardi kuna. Kad se govori o zaduženosti, bitno je razlučiti je su li sredstva uložena u projekte koji donose odgovarajući povrat novca ili se radi o promašenim investicijama. Tu smirujuće za građane Zagreba mogu reći da je najveći dio naših dugoročnih obveza kvalitetno pokriven dugoročnim potraživanjima. Primjerice, tu ulazi kao naša dugoročna obveza plaćanje zakupa za dvoranu Arena Zagreb u iznosu od 700 mil. kn, ali ta sredstva temeljem ugovora dobit ćemo od Grada i države. Slično je sa svim zakupima objekata koje smo gradili za Grad Zagreb (stanovi, škole, vrtići i dr.)Želim posebno snažno demantirati tvrdnje koje se plasiraju u javnosti da je u Holdingu prisutan trend pogoršanja poslovnih rezultata. Trend je srećom upravo obrnut. Ostvareni ukupni poslovni rezultat u 2011. bio je za 135 milijuna kuna je bolji od rezultata godinu prije dok procjenjujemo da će rezultat u 2012. biti za oko 150 milijuna kuna bolji nego u 2011.  Dakle, radi se o vrlo značajnom poboljšanju od blizu 300 mil.kn u dvije godine.


Pet godina ste na čelu Holdinga. Jeste li vi uopće za išta odgovorni ili je za sve kriv Bandić.

Bilo bi neozbiljno i neću reći da je za sve kriv Bandić. Međutim, s punom odgovornošću tvrdim da nije bilo gradonačelnikova investicijskog avanturizma u poslovima oko nekretnina i da Grad nije izbjegavao svoje ugovorne obveze u financiranju javnog prijevoza „krvna slika“ Holdinga bila bi bitno drugačija, odnosno poslovali bi cijelo vrijeme s dobiti.Znam da je pet godina puno i razumijem vaše pitanje… Sigurno je bilo i mojih pogrešaka i propusta, ali bez okolišanja mogu reći da okruženje poslovanja koje mi imamo zadnjih godina nikad nitko u Hrvatskoj nije imao. Ipak „guramo“…


Dobro, tko je odgovoran za minus posljednje tri godine ?

Želio još jednom naglasiti pozitivan trend. Malo je poznato je da smo i u 2011. i u 2012. ostvarili pozitivan rezultat iz operativnog poslovanja, ali kad se tome doda negativan saldo rezultata financijskog poslovanja još uvijek smo u negativnoj zoni.  Sve ove godine trpimo značajne negativne posljedice neriješenog pitanja financiranja sustava javnog prijevoza, neefikasnog ulaganja u nekretnine i konsolidiranja gradskog proračuna na račun Holdinga.

Koliko ste novca dali u gradski proračun? Zar situacija nije obrnuta, da Grad novce ne isplaćuje vama?

Nitko tu nikome ništa „ne daje“ kako to često voli reći Gradonačelnik. Niti Grad nama niti mi Gradu. Svatko samo plaća svoje ugovorne i zakonske obveze.

Ali nedavno ste izjavili na svojoj pressici da je Holding krpao gradski proračun.

 
Da, točno je. I to direktno i indirektno. Danas imamo relativno konsolidirani gradski proračun, što naravno svatko razuman pozdravlja. Međutim nije dobro da je to u velikoj mjeri napravljeno na račun Holdinga. Podsjetio bih da je Grad Zagreb 2007. prodao je Holdingu zemljište Zagrepčanke za 250 milijuna kuna. I to, ne zbog toga što je to bilo nešto posebno poslovno opravdano za Holding, nego zato da bi ta sredstva usmjerio u proračunsku potrošnju. Isto tako, Grad je svoju obvezu u iznosu od 700 milijuna kuna za otplatu zemljišta koje je Grad, a ne Holding kupio od TŽV Gredelj, prebacio na Holding i oslobodio gradski proračun te obveze. Dakle, radi se o gotovo milijardu kuna  za te dvije nekretnine koje je Holding platio, ne iz svojih, jer ih nije imao, nego iz sredstava ostvarenih emitiranjem obveznica za koja od tada pa sve do 2017.g. plaća kamate u iznosu od 120 milijuna kuna godišnje. Na taj i na slične načine su nastali ti visoki financijski rashodi o kojima često govorim i koji su u jednom trenutku dosegli 500 milijuna kuna. Da bi se stekao realniji osjećaj što znači ulaganje od milijardu kuna u dvije nekretnine od kojih za sada nemamo nikakav povrat reći ću da je to otprilike iznos koji uprihodimo od prodaje svih voznih karata ZETa u razdoblju od tri godine, ili ukupni dvogodišnji prihod podružnice Čistoća ili ukupni trogodišnji prihod Zagrebačkih cesta. 

Konsolidaciji gradskog proračuna značajno doprinosi izbjegavanje ugovorne obveze financiranja investicija u javni prijevoz (autobusi, tramvaji, pruge). Tako je proračun uistinu postao „zdraviji“ ali je zato ZET kumulirao 1,3 milijarde kuna gubitka. Također, slično je i s neodgovarajućim financiranjem programa javnih potreba u sportu što „popravlja krvnu sliku“ gradskom proračunu ali zato podružnica Upravljanje sportskim objektima za šest godina ima kumulirani gubitak od skoro 300 milijuna kuna.
Posebno zanimljiv bio je rebalans proračuna krajem 2010 kad smo opravdano tražili povećanje subvencije za plaćanje leasinga autobusa za 150 milijuna kuna. Rezultat ne da nije bio povećanje subvencije nego je dodatno smanjena za 40 milijuna kuna. Istovremeno uskraćeno nam je 270 milijuna kuna za ugovorene i već odrađene poslove (Ceste, Zrinjevac, Čistoća) uz čuveno obrazloženje „dala bi baba da ima“.
Da ne zaboravim, u 2011. subvencija javnog prijevoza je smanjena za još 100 milijuna kuna i na toj je razini ostala i u 2012. I 2013.
Podvlačim činjenicu da je većina sredstava iz emisije obveznica utrošena temeljem odluka Grada za kupnju nekretnina i projekte gradske socijalne infrastrukture, od čega znatan dio ne ostvaruje nikakav povrat te stoga kamate na obveznice moramo plaćati iz prihoda od drugih djelatnosti. A zamislite kakva bi situacija bila da smo 2 milijarde kuna uložili u razvoj komunalnih djelatnosti Zagreba sa odgovarajućim povratom.
I sad vi pitate zašto smo u gubitku, a baš Gradonačelnik, da čovjek ne povjeruje, govori o Holdingu kao „šupljem brodu“ i „rastrošnim milijarderima“.
Možete li zamisliti kako bismo danas poslovali da nisam 2009. odbio Gradonačelnikove prijedloge da krenemo u gradnju 2000 stanova u Podbrežju, kongresnog centra, Doma rukometa, Zelene tržnice i niza drugih, a što  se moglo realizirati samo uz nove dvije milijarde zaduženja.
 

Aktualne su dvije analize. BDO savjetovanje i Institut za javne financije ocijenili su da je poslovanje Holdinga loše i da mu je potrebno hitno restrukturiranje. Preporučuje i privatizaciju dijela društva.  Vi ste se na to obrušili. Zar su preporuke loše?
Iskreno govoreći analize su površne. One su primjer kako se jednom ozbiljnom projektu pristupa na veoma neprofesionalan način. Jeste li u njima pročitali išta od ovoga što sam vam upravo rekao. Niti slova! Strašno!Upravo zato i jesam prozvao Institut za javne financije da nisu objasnili uzroke, sadržaj i suštinu problema Holdinga te ih iskreno pozvao da analizu kompletiraju i objektiviziraju. Hrvatskoj i zagrebačkoj javnosti je to potrebno, a i Institut mora razmisliti o svojoj reputaciji. U jednom od ranijih radova isti autori su jasno rekli „…zaduživanje poduzeća Zagrebački Holding d.o.o. tipičan je primjer zaobilaženja proračunskih ograničenja zaduživanja lokalnih jedinica…..“ .  Također su napisali “…isprepleteno financijsko poslovanje lokalnih jedinica i njihovih komunalnih društava upućuje na potrebu analize konsolidiranih financijskih izvještaja lokalnih jedinica i komunalnih društava s ciljem dobivanja uvida u stvarno financijsko „zdravlje“ lokalnog javnog sektora” …. Otkud onda onakav uradak?
 
Sugeriraju restrukturiranje i mjere štednje ?

 

Naravno, recite mi jedno poduzeće kojem to ne treba. Restrukturiranje nije jednokratna radnja. To je proces stalne prilagodbe na čemu kontinuirano sve ove godine radimo kroz financijsko restrukturiranje, kroz organizacijske i kadrovske promjene, povećanje efikasnosti poslovnih procesa, kroz troškovne prilagodbe itd. A smanjenje troškova je svakodnevna zadaća svih rukovoditelja i zaposlenika. I tu su rezultati sve bolji.

Koje uštede na kojim sve funkcijama?

Na svim razinama, od kvalitetnije pripreme i provođenja postupaka javne nabave, eliminacije nepotrebnih troškova, smanjenja troškova osoblja, manjeg korištenja kooperanata, vanjskih i intelektualnih usluga, telekomunikacijskih troškova, troškova sponzorstava i donacija, troškova reprezentacije i sl. Ilustracije radi, sponzorstva i donacije dok je Gradonačelnik odlučivao bile su na razini 20-30 milijuna kuna godišnje, a sada ih gotovo ni nema. Troškove odvjetničkih usluga koji su prije nekoliko godina iznosili 15 milijuna kuna godišnje, sveli smo sada na 5-6 milijuna kuna.
 
Niste mi odgovorili što mislite o privatizaciji dijela tvrtke?

 

Koje tržišne ili komunalne djelatnosti treba privatizirati i koje i kakve bi bile koristi od toga za Zagrebački holding, Grad i građane te kako provesti privatizaciju u nepovoljnim tržišnim uvjetima. To je vrlo važno pitanje koje u našem Gradu još uvijek nije ozbiljno postavljeno. Ono je prije svega u nadležnosti vlasnika Zagrebačkog holdinga, dakle Grada Zagreba, a složit ćete se da je to pitanje s kojim se ne bi trebalo olako i neodgovorno nabacivati u javnosti. Do sada smo imali samo jedan primjer prodaje udjela nekog našeg društva. Prodali smo 2007.g. 49 % udjela društva Zagreb plakat d.o.o. Na natječaj se  s izvrsnom ponudom bila prijavila vodeća svjetska tvrtka u tom segmentu poslovanja Decaux. Prednost je dobila i pobjedila domaća tvrtka, prigodno formirana, koja se u ponudi obvezala zaposliti stotine ljudi i i investirati desetine milijuna Eura… Danas je malo zadovoljnih tom transakcijom, a od razvoja, investicija i zapošljavanja ništa. 
 
Mislite li vi kao stručnjak, predsjednik Uprave da je privatizacija dijela tvrtke način da Holding iziđe iz krize ?

 
Mi u poslovnom portfelju imamo nekoliko dragulja da bi privatizacija bilo kojeg od njih trenutno, ali jednokratno i ne trajno riješila postojeće financijske probleme Holdinga ili kako vi kažete izvela Holding iz krize. Ali odgovoran vlasnik treba odgovorno upravljati svim djelatnostima i unaprjeđivati ih da bi trajno ostvarivao što veće koristi a ne ih se olako rješavati, posebno kad su tržišni uvjeti nepovoljni. Često su brze privatizacije imale suprotne učinke od očekivanih, uništenje resursa a ne trajni rast blagostanja i bogatstva. Važnije u ovom trenutku je da mi imamo potrebu i mogućnost prodaje ili komercijalizacije naših brojnih nekretnina koje nisu u poslovnoj funkciji (Zagrepčanka, Gredelj i brojne druge). Međutim, tržišni signali u ovom trenutku još uvijek nisu povoljni. Primjećujem da stalno inzistirate na krizi u Holdingu.
 
Što želite reći? Da Holding nije u krizi?

Naravno da ne ignoriram probleme koje imamo, ali pokušao sam vam objasniti da nije sve problem. Imamo nekoliko ključnih problema koji su nažalost vrlo krupni i time kreiraju i sugeriraju sliku o Holdingu kao kompletno lošem poduzeću. Međutim ne može se, niti smije smetnuti s uma da je Holding sastavljen od 23 jedinice od kojih velika većina stalno posluje pozitivno, koje nisu zadužene, u kojima se povećava efikasnost i produktivnost poslovanja, koje su u svojim sektorima najbolji ili među najboljima u Hrvatskoj i koji imaju kvalitetne razvojne planove.
U nedavno provedenoj anketi na 1050 ispitanika, naše usluge su građani ocijenili s 3.5 što govori u prilog mojoj tezi. 

Pa to vam je i posao, zar vas zbog toga treba hvaliti ?

 
Ne treba, ali ne bih se naljutio. Šalim se malo… Olako se zaboravlja i prelazi preko toga kao da se uspješno funkcioniranje komunalnih službi u Gradu Zagrebu odvija samo od sebe. Usprkos gospodarskoj krizi, padu kupovne moći građana, smanjenju prihoda iz gradskog proračuna i financijskim poteškoćama o kojima sam vam govorio naše komunalne djelatnosti ne opadaju po kvaliteti i obuhvatu. U usporedbi sa drugim gradovima veličine Zagreba naše usluge su primjerne, što je lako provjerljivo.
Javni prijevoz se odvija neometano, a vidjeli ste da smo brzo prebrodili i najviši snijeg u posljednjih 50 godina. Pogledajte druge gradove koji su danima bili prometno blokirani zbog znatno manjih snježnih padavina. Opskrba vodom je na najvišoj razini i voda je najviše kvalitete za piće a u sektoru vodoopskrbe povećavamo ulaganja od obnove infrastrukture do daljinskih vodomjera koji će pojačati kontrolu potrošnje odnosno uštedu vode. U opskrbi plinom nemamo primjedbi građana a širimo plinsku mrežu i reagiramo na tržištu za mogućnosti nabave jeftinijeg plina. Održavanje čistoće i gospodarenje otpadom se testira pozitivnim ocjenama svakim danom, a sustav se unaprjeđuje i uz bolju suradnju sa Gradom brže bi se uvodili novi tehnološki postupci gospodarenja otpadom.  Izradili smo vlastiti projekt razvoja sustava gospodarenja otpadom po najsuvremenijim metodama u svijetu a za čiju implementaciju su nužne odluke iz nadležnosti Grada. Održavanje javnih zelenih površina čini Zagreb prepoznatljivim zelenim gradom. Održavanje  stambenog fonda Grada Zagreba kojim upravlja Holding ispred su privatne konkurencije. Održavanje cesta je redovito uz povećanu učinkovitost gdje ističemo primjerno organiziranu zimsku službu. I da ne nabrajam dalje, da vam naši dobri rezultati ne budu dosadni. Da li imate konkretnih primjera da bilo koji sustav kojim upravlja Holding nije djelatan i u funkciji? Sumnjam da ćete ih naći. Ako Zagrebački holding sve svoje usluge građanima pruža uspješno kako se može olako tvrditi da je Holding neuspješan. Naše financijske obaveze koje opterećuju naše poslovanje rezultat su prijašnjih odluka o nekretninama i ulaganjima koje sam vam naveo a koje nemaju dodirnih točaka sa našim temeljnim komunalnim zadaćama.
 

Bandić plati ZET-u 600 milijuna kuna, od karata zaradite 400 milijuna kuna. Koliko Vam nedostaje da ZET bude na nuli?

Opet me vraćate u priču „Badić plati, Bandić ne plati“. Nije gradski novac Bandićev. Ali ono što je nesporno je da je gradska politika financiranja javnog prijevoza zadnjih godina katastrofalna. Ponavljam da kumulirani gubitak ZETa iznosi 1,3 milijarde kuna. Poznato je da Grad, gradska Uprava, odlučuje o Planu vožnje (linije i njihove frekvencije), cijenama prijevoza, investicijama u vozila i pruge, subvenciji, povlaštenim kategorijama putnika …Dakle o svemu. Tako složen sustav košta 1,4 milijarde kuna godišnje. U strukturi troška najveća stavka su troškovi osoblja u iznosu od 680 milijuna kuna. Obveze prema leasing kućama su na razini 250 milijuna kuna. Dodaju li se tome troškovi energenata (za diesel gorivo 100 milijuna kn, za električnu energiju 43 milijuna kn )održavanje 140 tramvaja koje iznosi 70 milijuna kuna, amortizacija i financijski rashodi, vidljivo je da je tu mali prostor za uštede ukoliko se provodi plan prometa koji je odredio Grad.  Unatoč tome što smo svi svjesni postojanja neracionalnosti u sustavu, lako je zaključiti da bez značajnih promjena financiranje sustava javnog prijevoza na dosadašnji način nije održivo. Zbog toga je nužno smanjenje broja i troškova osoblja ali i transformacija ugovora o najmu autobusa i tramvaja koja je ključna točka našeg Programa mjera financijskog restrukturiranja.
MOŽETE LI BITI KONKRETNIJI? O KOJIM MJERAMA GOVORITE? 
Temeljni smisao svih mjera je da se poboljša financijski položaj Holdinga bez povećanja cijena građanima i bez povećanja proračunskih rashoda.
Sadašnje obveze za najam 79 tramvaja i 214 autobusa iznose 250 mil. kn godišnje. Planiranom transformacijom postojećih ugovora o najmu tramvaja i autobusa otkupili bismo svih 214 autobusa koji bi odmah postali naše vlasništvo i za njih više ne bismo plaćali najam. Povećali bismo broj tramvaja u najmu i rok otplate, ali bi ukupne godišnje obveze za najam bile niže za gotovo 100 mil.kn u odnosu na sadašnji iznos. Pored doprinosa rješavanju pitanja likvidnosti, transformacijom najma iz operativnog u financijski tramvaji bi po isteku roka najma automatski postali vlasništvo Holdinga.
Nadalje s bankama usuglašavamo reprogram otplate kredita od 900 milijuna kuna za izgradnju stanova u Novom Jelkovcu uz trenutno oslobađanja depozita od 56 milijuna kuna koji je uplaćen, a time i blokiran na rok od 15 godina kao jamstvo uredne otplate.
Važan element Programa je konverzija dijela dugoročnih potraživanja u kratkoročnu imovinu čime bi se bitno popravila tekuća likvidnost.
Ono što je najvažnije za realizaciju ove tri mjere nije potrebna niti jedna kuna iz gradskog proračuna.
Program također nudi Gradu model financiranja dovršetka započetih škola u Sesvetskom Kraljevcu i Novom Jelkovcu te bazena Svetice te davanje u najam Gradu preostalih stanova u Novom Jelkovcu po iznimno povoljnim uvjetima.
Realizacijom Programa mjera financijskog restrukturiranja koji smo usvojili prije nekoliko mjeseci financijska situacija bitno bi se poboljšala. Unatoč nesporno pozitivnim efektima koje bismo imali program ne možemo realizirati jer je za svaku od mjera potrebna suglasnost Gradonačelnika.

Imate li neke razvojne projekte ?

Mogu vam dugo navoditi koje smo sve projekte pokrenuli u cilju daljnjeg razvoja komunalne infrastrukture i poboljšanja i proširenja usluga. Ali ću samo u najkraćim crtama navesti nekoliko. Već sam vam naveo projekt gospodarenja otpadom s naglaskom na primarnu i sekundarnu reciklažu. Izradili smo strategiju razvoja vodooopskrbe i odvodnje sa ciljem da perspektivno svi građani budu priključeni u sustav. U tom sklopu razvijamo već spominjani projekt daljinskog očitanja vodomjera u svakom stanu čime bi se znatno poboljšala kontrola potrošnje vode a time postigle uštede građanima. Krećemo sa projektom razvoja  optičke distribucijske mreže što bi donijelo koristi građanima, gospodarstvu i ustanovama kroz upotrebu širokopojasnog pristupa internetu i daljnji razvoj telekomunikacijskih i ostalih usluga kao što su smart city i smart grid rješenja ili da čitateljima bude jasnije uvezivanje upravljanja potrošnje struje, vode, plina te razvoj drugih e-usluga. Razvijamo dalje projekte u prometu, opskrbi plinom  itd. sa pretenzijom da navedene projekte u što većoj mjeri kandidiramo za EU fondove. Smatram da to dovoljno govori da nastojimo ne samo upravljati Holdingom na način da korisnici naših usluga budu zadovoljni danas, već i da razmišljamo i o budućem razvoju naših temeljnih djelatnosti u cilju povećanog budućeg zadovoljstva građana Grada Zagreba.
Dozvolite mi da na kraju kažem da je šteta za sve što komunikacijski šumovi između gradonačelnika te gradskih službi i Holdinga onemogućuju bolju suradnju i bolje rezultate, ali vjerujem da će stanje nakon predstojećih lokalnih izbora biti u svakom slučaju bolje, a u slučaju promjene puno bolje.

Koliko zaposlenih imate u Direkciji ?

Ukupno je 200 zaposlenih, od čega 70 radi u javnoj nabavi koja se administrativno vodi u Direkciji. Koliko smo  daleko odmakli u organizaciji tvrtke možda se najbolje sagledava u činjenici da je prije mog dolaska poslove investicija Zagrebačkog holdinga u iznosu od 4 milijarde kuna  vodio vanjski suradnik tvrtke? Danas je to hvala Bogu nezamislivo.

Ima li Buljubašića u Direkciji?

Nemam takvih saznanja. Dao sam nalog svim direktorima da sve one koji ne poštuju obveze iz radnog odnosa moraju biti promptno sankcionirani. Imali smo 40 izvanrednih otkaza, mnogi koji su zabušavali premješteni su na vrednovana radna mjesta.

Koliko imate pomoćnika i savjetnika?

Kada sam preuzeo mjesto predsjednika Uprave zatekao sam 12 pomoćnika. Ja nisam nikoga postavljao na ta radna mjesta. Sada ih imam 4-ero, no s novom organizacijom ta ću radna mjesta ukinuti.

Koja je vaša plaća?

Moja plaća iznosi 19 tisuća kuna neto.

Jeste li Upravi srezali neka prava ?

Prije tri godine na moju inicijativu članovima Uprave smanjili smo plaće za 10 posto. Umjesto passata od 300 ks, vozim passat od 150 ks, koji je 30 posto jeftiniji. Nekih drugih privilegija osim 16 satnog radnog vremena te rada subotom i nedjeljom nemam.

Dobili ste nedavno novog člana Uprave za financije Tomislava Čulu. Jeste li zadovoljni?

Ne očekujete valjda od mene da javno ocjenjujem rad svojih kolega.

Je li točno da Davor Bernardić, predsjednik Gradske Skupštine zapravo upravlja Holdingom ?

Ne.

Što mislite o Milanu Bandiću osobno?

Poznajem ga dugo i o njemu kao čovjeku mislim dobro. U našem privatnom odnosu nismo imali nikakvih problema.

A poslovno ?

S poslovnog aspekta mislim da je njegov odnos prema Holdingu rezultirao brojnim problemima i poteškoćama koje tvrtka ne bi imala da njegov odnos nije bio s figom u džepu.

Kakav je to odnos ?

U posljednje tri godine Bandić se maćehinski odnosi prema Holdingu, izbjegava poslovnu komunikaciju, ne donosi odluke koje bi kao Gradonačelnik trebao, te nas evidentno ne podržava u mjerama financijskog restrukturiranja tvrtke, da ne govorim o medijskim spinovima i manipulacijama činjenica.

Je li on glavni krivac za lošu financijsku sliku Holdinga ?

Apsolutno. Da nije bilo njegovih loših poslovnih odluka u razdoblju od 2006-2009, a koje nam danas stižu na naplatu, Holding bi poslovao s dobiti.